Firmama u Federaciji BiH stiže promjena koju je lako odložiti, jer joj rok izgleda daleko. Novi Zakon o fiskalizaciji transakcija stupio je na snagu 12. februara 2026, a primjenjuje se tek kad se donesu podzakonski akti, najkasnije u augustu 2027.
Zvuči kao posao za knjigovođu. Za firmu koja prodaje preko sajta, poruka ili police, to je ipak i pitanje kako danas nastaje račun, ko isporučuje softver u kojem nastaje i šta se dešava s narudžbama koje nigdje ne završe kao zapis.
Zato ovaj tekst ne objašnjava kako se popunjava obrazac. Objašnjava šta se mijenja u načinu na koji prodajete i koje odluke vrijedi donijeti prije nego rok postane blizak.
Ukratko
- Fiskalna kasa prestaje biti uređaj: račune izdaje odobren softver koji ih šalje Poreznoj upravi.
- Za kupovinu ugovorenu i plaćenu preko internet prodavnice račun se ne mora štampati, a zakon pod internet prodavnicom podrazumijeva i društvene mreže.
- Samostalni poduzetnici izvan PDV-a dobijaju besplatnu aplikaciju Porezne uprave, ostali biraju i plaćaju rješenje.
- Kazne za teže prekršaje idu od 8.000 do 30.000 KM, a za neizdavanje računa ide i zabrana rada na 90 dana već prvi put.
- Primjena počinje najkasnije u augustu 2027, a rokovi za prelazak teku tek od tada. Odluka o softveru i evidenciji narudžbi ipak se pravi mnogo ranije.
Kasa prestaje biti uređaj
Dosadašnja fiskalizacija vezana je za uređaj na pultu. Novi sistem je vezan za softver, i iz te jedne razlike slijedi skoro sve ostalo.
Šta radi ESET
Račune izdaje ESET, elektronski sistem za evidentiranje transakcija. On račun sastavi, digitalno ga potpiše i podatke pošalje Poreznoj upravi, umjesto da ih čuva u memoriji uređaja na pultu.
Rješenje može raditi na računaru, tabletu, telefonu ili na kasi koja je kompatibilna. Za firmu to znači da izbor više nije “koju kasu kupiti” nego “koji program koristiti i na čemu će raditi”.
Zašto je važno da je rješenje odobreno
Jedna rečenica u zakonu vrijedi više od cijelog poglavlja za onoga ko bira dobavljača: obveznik je dužan prije početka korištenja provjeriti da je taj ESET odobren. Provjera je vaša obaveza, a ne prodavca softvera: za rad s neodobrenim sistemom zakon propisuje zabranu rada na 90 dana.
Praktično, to je jedno pitanje u mejlu prije potpisa, i odgovor koji vrijedi sačuvati. Kad se sistem počne primjenjivati, “rekli su nam da će biti odobreno” neće biti argument u razgovoru s inspekcijom.
Kad nestane interneta
Račun se prije predaje kupcu šalje Poreznoj upravi i od nje dobija verifikacijski broj, pa zakon traži stabilnu vezu. Rad bez interneta predviđen je samo kao izuzetak: kad veza pukne, račun se izdaje odštampan, bez verifikacijskog broja, a sve takve račune treba poslati Poreznoj upravi u roku od 48 sati. Stalni rad bez veze dozvoljen je samo na lokaciji za koju nadležni organ potvrdi da internet nije dostupan.
To je bitno svakome ko prodaje na terenu ili u objektu gdje internet zna nestati, jer rad bez veze mimo tih pravila spada u teže prekršaje. Pitanje za dobavljača glasi kako njegovo rješenje radi kad veza pukne i kako šalje račune kad se vrati.
Šta sa kasom koju već imate
Ne mora odmah u zamjenu. Zakon ima prijelazne odredbe: prijelazni period traje tri godine od početka primjene, a obveznici koji su po ranijem zakonu koristili fiskalni sistem mogu ga koristiti i nakon toga, najkasnije četiri godine od početka primjene. Uslov je da je taj sistem bio u upotrebi prije nego primjena počne, i da zadovoljava tehničke karakteristike iz ranijih propisa.
Za firmu koja je nedavno kupila kasu to je dobra vijest. Za firmu koja tek otvara radnju u međuvremenu vrijedi drugo pravilo: do početka primjene novog zakona mora koristiti fiskalni sistem po ranijim propisima, i to neki od već certifikovanih. Ako ga počne koristiti prije početka primjene, i on može ostati u upotrebi do četiri godine.
Kako kupac provjerava račun
Račun koji prođe kroz sistem nosi oznake po kojima se može provjeriti, među njima i QR kod. Za vas je to sitnica na papiru, ali mijenja jednu stvar u praksi: kupac koji posumnja da račun nije prijavljen to može u roku od 60 dana provjeriti sam, skeniranjem QR koda ili preko linka na računu.
Za online prodaju račun ne mora biti na papiru
Ovo je dio koji direktno mijenja posao webshopu, i najčešće se pogrešno pročita kao oslobađanje od obaveze. Nije oslobađanje, nego promjena oblika.
Kupovina ugovorena i plaćena online
Kad se kupovina ugovori i plati preko internet prodavnice ili mobilne aplikacije, račun se ne mora štampati. Može se dostaviti kupcu elektronski, u formatu koji on može pročitati.
Za prodavca to znači da mejl s računom nije ljubaznost nego dio posla, i da prodavnica mora znati kome je šta poslala. Ako danas potvrde narudžbi šaljete ručno, to je mjesto koje će prvo zaškripati.
Pouzeće i prodaja na licu mjesta
Izuzetak od štampanja važi samo kad se kupovina i ugovori i plati online. Kod pouzeća se plaća na vratima, pa taj izuzetak ne važi i treba računati na fiskalni račun uz paket. Tačan oblik računa za takve slučajeve uredit će pravilnik. Isto vrijedi za prodaju u radnji.
Firma koja prodaje na oba načina zato treba rješenje koje pokriva i jedno i drugo, a ne dva odvojena sistema koja se svaki mjesec ručno usklađuju.
Prodaja preko društvenih mreža
Zakon pod internet prodavnicom podrazumijeva digitalnu platformu, uključujući društvene mreže, ili softversku aplikaciju preko koje kupac u realnom vremenu pregleda ponudu, naruči i plati elektronski, bez fizičkog kontakta.
Prodaja dogovorena u porukama i plaćena pouzećem zato ne spada pod izuzetak od štampanja, ali nije ni izvan sistema. Ona je samo teže evidentirana, i to je razlika koja će mnoge iznenaditi. O tome kad se poruke isplati zamijeniti prodavnicom pisali smo u tekstu Prodajete preko Instagrama i Vibera.
Ko dobija besplatnu aplikaciju, a ko plaća
Trošak neće biti isti za sve, i to je jedna od rijetkih dobrih vijesti u ovom propisu.
SPe-račun za najmanje
Zakon predviđa besplatnu aplikaciju Porezne uprave, SPe-račun, za određene kategorije obveznika. Korištenje te aplikacije je besplatno, ali je namijenjena samo samostalnim poduzetnicima koji nisu u sistemu PDV-a i organima uprave. Društvo s ograničenom odgovornošću je ne može koristiti, ma koliko malo bilo.
Ako ste u toj grupi, vaš trošak prelaska može biti blizu nule. Ako uđete u PDV sistem, pravo na aplikaciju prestaje 1. januara naredne godine, i do tada treba preći na komercijalno rješenje. To vrijedi imati na umu kad planirate rast.
Komercijalna rješenja i šta pitati dobavljača
Svi ostali biraju rješenje, kupovinom ili zakupom. Prije nego prihvatite ijednu ponudu, tri pitanja rješavaju većinu rizika:
- Da li će rješenje biti odobreno i kada. Tražite odgovor u pisanom obliku.
- Spaja li se s onim što već koristite. Webshop, program za fakture, kasa u radnji i skladište. Svaka veza koja ne postoji postaje nečiji ručni posao.
- Šta je ukupan trošak prve godine. Licenca ili zakup, uvođenje, obuka i eventualna zamjena opreme na pultu.
Izuzeci koje vrijedi provjeriti
Zakon poznaje i izuzetke, i oni se vežu za djelatnost, ne za veličinu firme. Posebno su tretirani obrtnici koji obavljaju tradicionalne i stare zanate prema propisima o obrtu, a kod advokata se zastupanje pred sudovima razdvaja od ostalih usluga, koje u fiskalizaciju ulaze.
Poenta nije da tražite rupu, nego da ne kupujete rješenje koje vam možda ne treba. To je pitanje za knjigovođu, i postavlja se prije ponude, ne poslije.
Isti zakon, različit posao po kanalima
Obaveza je ista, ali posao koji vas čeka zavisi od toga kako prodajete.
Radnja i pult
Najviše liči na ono što već radite, samo što uređaj zamjenjuje odobren softver. Pitanje je da li postojeća kasa može raditi s njim ili ide u zamjenu, i koliko dugo traje prelazak u danu kad se radi.
Webshop
Račun može biti elektronski, ali mora nastati iz narudžbe. Ako prodavnica i program za račune danas ne razgovaraju, to je posao koji se radi prije roka, a ne na njegov dan. Ovdje se najviše isplati unaprijed provjeriti ima li vaš dobavljač gotovu vezu s rješenjima koja će biti odobrena.
Poruke i telefon
Ovdje se najčešće otkrije da narudžba nigdje ne postoji dok se paket ne spakuje. Prvo treba mjesto gdje se narudžba zapisuje, tek onda softver koji iz nje pravi račun. Bez toga se novi sistem uvodi nad prazninom.
Teren, sajmovi i manifestacije
Zakon posebno pominje privremena i pokretna prodajna mjesta i dozvoljava da se za prodaju na sajmovima i manifestacijama sistem iznajmi od ovlaštenog servisa. Jedan zakup traje najviše 30 dana, a isti sistem se ne smije ponovo iznajmiti u narednih šest mjeseci.
Za firmu koja izlazi na teren nekoliko puta godišnje zakup je zato dopuna, a ne zamjena za vlastito rješenje. Tačne uslove zakupa tek treba propisati pravilnik.
Prodaja drugim firmama
Fiskalni račun je za krajnjeg kupca. Za prodaju drugim firmama koja se plaća preko računa zakon uvodi e-fakturu, koja se razmjenjuje kroz istu centralnu platformu.
Za firmu koja radi i B2C i B2B to znači dva toka u istom poslu: račune za ljude i e-fakture za firme. Ako danas fakture pišete u jednom programu, a prodaju vodite u drugom, taj razmak je posao koji vas čeka.
Rokovi nisu jedan datum
Najčešća greška u planiranju je računati s jednim datumom. Zakon ih ima nekoliko, i oni se ne odnose na isto.
Podzakonski akti
Ministar je podzakonske akte trebao donijeti u roku od 180 dana od stupanja zakona na snagu, dakle do augusta 2026. Prije nego bilo šta kupite, provjerite na stranici Federalnog ministarstva finansija šta je od toga zaista objavljeno. Dok oni ne postoje, ne postoje ni tehnički uslovi koje rješenja moraju ispuniti, pa nema ni odobrenih rješenja koja biste mogli kupiti.
Početak primjene
Primjena počinje kad se donesu podzakonski akti i uspostave tehnički i administrativni kapaciteti, a najkasnije 18 mjeseci od stupanja na snagu. Do tog trenutka primjenjuje se raniji zakon o fiskalnim sistemima.
Usklađivanje po vrsti prodaje
Od početka primjene teku dva različita roka. Za prodaju krajnjim kupcima usklađivanje mora biti gotovo najkasnije dvije godine od početka primjene. Za prodaju firmama i javnom sektoru rok je tri godine. To su krajnji rokovi, a redoslijed po grupama obveznika odredit će pravilnik.
Firma koja radi oboje ima, dakle, dva projekta i dva roka, a ne jedan. To je i razlog da se počne od popisa kanala: dok ne znate šta prodajete kome, ne znate ni koji rok je vaš.
Kazne nisu simbolične
Iznosi su dovoljno veliki da se isplati znati ih prije nego neko u firmi odluči da će “to riješiti kasnije”.
Teži prekršaji
Za teže prekršaje, poput neizdavanja računa, predviđena je kazna od 8.000 do 30.000 KM za pravno lice, od 3.000 do 10.000 KM za odgovorno lice u njemu i od 3.000 do 8.000 KM za fizičko lice. Zakon poznaje i lakše prekršaje, poput neregistrovanog mjesta poslovanja ili pogrešnog sadržaja računa, s kaznom od 5.000 do 18.000 KM za pravno lice.
Ponavljanje i zabrana rada
Ponovi li se prekršaj u roku od godinu dana, kazna se povećava za 50 posto. Zabrana rada ne čeka ponavljanje: firmi koja ne izdaje račune kroz sistem ili nema odobren sistem inspektor izriče zabranu obavljanja djelatnosti na 90 dana već prvi put, a na 120 dana ako se to ponovi u roku od godinu dana.
Za malu firmu zabrana rada je teža od kazne. Tri mjeseca zatvorene radnje, već kod prvog prekršaja, rijetko koji posao preživi, i to je pravi razlog da se prelazak ne ostavi za zadnji mjesec, kad će svi dobavljači imati redove.
Šta danas vrijedi uraditi
Ne treba kupovati softver prije nego se zna koja su rješenja odobrena. Ali postoji posao koji se može uraditi odmah i koji se ionako mora uraditi.
- Popišite kanale. Kojim putem stižu narudžbe: sajt, poruke, telefon, pult, veleprodaja. Za svaki kanal napišite kako danas nastaje račun.
- Nađite mjesta gdje zapisa nema. Narudžba dogovorena u porukama i plaćena pouzećem često nigdje ne postoji dok paket ne ode. To je mjesto koje će novi sistem prvo pokazati.
- Pitajte postojeće dobavljače. Ko vam isporučuje kasu, webshop ili program za fakture, taj već zna hoće li imati odobreno rješenje. Pitanje postavite pismeno.
- Uvedite jedno mjesto za narudžbe. Bilo da je to webshop, CRM ili uredna tabela, važno je da postoji jedan spisak, a ne pet aplikacija.
- Odredite ko u firmi ovo vodi. Knjigovođa zna propis, ali ne zna vaš webshop. Onaj ko vodi prodaju zna narudžbe, ali ne prati Službene novine.
- Napišite okvirni budžet. Licenca ili zakup, moguća zamjena opreme na pultu i sati nekoga ko to poveže s prodajom.
Ako vas neko u međuvremenu nazove s ponudom paketa koji morate uzeti odmah, tražite da napiše šta tačno isporučuje i pod kojim uslovima. Rok iz zakona nije razlog za brzu odluku, nego za spremnu.
Rok je za softver, a problem je obično evidencija
Kad se prašina slegne, novi zakon za većinu firmi znači jedan projekat: zamijeniti način izdavanja računa i povezati ga s prodajom.
Firme koje već imaju uredan zapis svake narudžbe proći će to kao tehničku promjenu. Firme kojima narudžbe žive u porukama, sveskama i glavi jednog čovjeka otkrit će nešto neugodnije: problem nije zakon, nego to što nikad nisu imale tačan broj narudžbi.
Zato je najkorisnije pitanje ovih mjeseci ono koje s propisom nema veze. Koliko narudžbi ste imali prošlog mjeseca, odakle su došle i koliko ih je završilo bez ijednog zapisa? Ko na to zna odgovoriti, spreman je i za početak primjene. Koliko sajt koji vodi tu evidenciju realno košta, opisali smo u tekstu Koliko košta web stranica u BiH.
Česta pitanja