Domena je najjeftiniji dio sajta i najskuplja stvar koju možete izgubiti. Za nekoliko desetina maraka godišnje dobijate adresu koju kupci pamte, koja stoji na vozilima, posjetnicama i u svakoj e-pošti koju pošaljete.
Kod .ba domene tu adresu vodi pravilo koje većina firmi nikad nije pročitala. Pravila su se promijenila 2019. godine, pa dio onoga što se i danas prepričava, poput toga da .ba mogu imati samo državljani BiH, više ne važi.
Ovaj tekst prolazi kroz ono što se u praksi pita: ko je smije registrovati, kakav naziv prolazi, šta košta, na koga mora glasiti i koliko vremena imate kad zaboravite produžiti zakup.
Ukratko
- Od 2019. godine .ba domenu može registrovati svako punoljetno fizičko lice, svako pravno lice upisano u registar i međunarodne organizacije koje djeluju u BiH.
- Naziv smije imati samo slova engleskog alfabeta, brojeve i crticu, pa č, ć, š, ž i đ ne prolaze.
- Kod registra prva godina košta 80 KM, a obnova 30 KM s PDV-om; registrari sami određuju svoje cijene.
- Vlasnik domene je onaj ko je upisan kao registrant, ne onaj ko je platio račun.
- Nakon isteka imate oko šezdeset dana da domenu spasite, a zatim je može uzeti bilo ko.
Ko upravlja .ba domenom
Iza svake .ba adrese stoje dvije vrste organizacija, i korisno je znati razliku.
Registar i registrari
Registar nacionalnog domena je Univerzitetski tele-informatički centar UTIC pri Univerzitetu u Sarajevu. On vodi centralnu bazu na adresi nic.ba, odlučuje o pravilima i naplaćuje svoje usluge po javnom cjenovniku.
Registrari su firme iz BiH koje imaju ugovor s registrom i preko kojih se .ba domena takođe može registrovati. Spisak ovlaštenih registrara stoji na stranici registra. Registar i sam djeluje kao registrar, pa domenu možete zakupiti direktno.
Pravila iz 2019. zamijenila su stara
Danas važe Opći uvjeti za registraciju i korištenje naziva domena .ba, koje je Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu donio u maju 2019. godine, izmijenjeni i dopunjeni krajem 2021. Oni su zamijenili raniji pravilnik, pa savjeti napisani prije toga često više nisu tačni.
Dio onoga što se danas najviše tiče vlasnika domene došao je tek s izmjenama iz 2021: period mirovanja od trideset dana nakon isteka zakupa i authinfo kod za promjenu registrara.
Najveće promjene tiču se toga ko smije registrovati domenu i kako izgleda postupak. Papirni zahtjevi s rokovima za dostavu originala zamijenjeni su registracijom preko sistema registrara.
Ko može registrovati .ba domenu
Krug je danas mnogo širi nego što se misli.
Firme, udruženja i fizička lica
Opći uvjeti dozvoljavaju registraciju pravnim licima upisanim u odgovarajuće registre, svim punoljetnim fizičkim licima i međunarodnim organizacijama koje djeluju u BiH. Ograničenje na državljane i strance s prebivalištem, koje je stajalo u ranijem pravilniku, više ne postoji.
Jedno lice može registrovati neograničen broj domena. Za firmu to znači da može zakupiti i varijante svog naziva, pogrešno napisane verzije i imena proizvoda.
Poddomeni .org.ba, .edu.ba i ostali
Osim direktno ispod .ba, postoje i poddomeni. Poddomen .com.ba je delegiran i registar ga ne administrira, pa se ne zakupljuje kod registra kao ostali. Za .edu.ba, .gov.ba, .mil.ba, .net.ba i .org.ba traži se dokaz da registrant pripada odgovarajućoj grupi, na primjer obavještenje o razvrstavanju djelatnosti.
Za firmu je obično najbolji izbor naziv direktno ispod .ba, jer je kraći i lakše se pamti. Poddomen ima smisla kad ga traži vrsta organizacije, na primjer za školu ili udruženje.
Kakav naziv prolazi
Pravila za sam naziv su tehnička i stroga.
Bez naših slova
Naziv smije sadržavati samo 26 slova engleskog alfabeta, brojeve od 0 do 9 i crticu. Velika i mala slova se ne razlikuju. Firma koja se zove Čelik mora birati između celik.ba i neke druge varijante, jer čelik.ba ne postoji.
Ako se kupci dvoume kako se vaš naziv piše bez kvačica, na primjer s c ili s ch, registrujte obje verzije i jednu preusmjerite na drugu.
Crtica i dužina
Naziv ima najmanje tri, a najviše 63 znaka. Crtica ne smije biti na početku ni na kraju, niti se smije pojaviti dva puta zaredom. Kod poddomena poput .org.ba dovoljna su dva znaka.
Crtica je dozvoljena, ali se teško izgovara preko telefona. Naziv koji morate sricati svakom kupcu košta vas poziva koji nikad ne dođu.
Naziv koji ljudi zapamte
Najbolji naziv je onaj koji kupac može napisati nakon što ga jednom čuje. Kratko ime firme bez dodataka obično pobjeđuje opisne nazive poput najboljiservissarajevo.ba, koji se teško pamte i djeluju kao reklama.
Ako je ime firme zauzeto, dodatak grada ili djelatnosti je bolji izlaz od brojeva i neobičnih skraćenica. Prije registracije izgovorite naziv nekome preko telefona i zamolite ga da ga napiše. Ako pogriješi, pogriješit će i kupci.
Naziv koji je nečiji žig
Registar ne provjerava da li naziv krši nečija prava. Registracijom izjavljujete da ne kršite tuđi žig ili ime, i sami odgovarate ako se pokaže drugačije. Prije nego zakupite naziv koji liči na poznatu marku, provjerite da li je zaštićen.
Cijena kod registra i kod registrara
Domena nije skupa, ali se cijene razlikuju više nego što bi se očekivalo.
Cijena kod registra
Registar objavljuje javni cjenovnik s uključenim PDV-om. Registracija s jednogodišnjim održavanjem košta 80 KM, a obnova 30 KM godišnje. Duži zakup je povoljniji: pet godina odjednom košta 170 KM za registraciju ili 120 KM za obnovu.
Cijena kod registrara
Registrari sami određuju cijenu svojih usluga. Kod nekih je prva godina jeftinija nego kod registra, a obnova skuplja, kod drugih je obrnuto. Domena se često nudi i u paketu s hostingom.
Najvažnija brojka je cijena obnove, jer nju plaćate svake godine. Niska cijena prve godine uz skupu obnovu je najčešći način na koji se domena na kraju plati više.
Usluge koje se plaćaju posebno
Kod registra promjena registrara košta 30 KM, reaktivacija 20 KM, promjena korisnika 10 KM, a potvrda o registraciji 10 KM. Skrivanje podataka iz javnog registra je takođe posebna usluga koja se naplaćuje.
Na koga domena mora glasiti
Ovo je dio koji firme najčešće prepuste slučaju.
Registrant je vlasnik, ne onaj ko je platio
Domena pripada onome ko je upisan kao registrant. Ako je vaš sajt pravila agencija i registrovala domenu na svoje ime, pravno je njena, bez obzira na to što ste vi plaćali račune. Provjerite u javnom registru na nic.ba na koga glasi vaša domena.
Provjera traje minutu: na stranici registra upišete naziv u pretragu podataka o domeni i vidite registranta i datum isteka, osim ako su podaci sakriveni. Ako piše ime agencije ili bivšeg saradnika, to je stvar koju treba riješiti prije nego zatreba.
Kontakti koje određujete
Registrant imenuje administrativni i tehnički kontakt i kontakt za plaćanje. Agencija može biti tehnički kontakt i podešavati DNS, a firma ostaje registrant. Tako se posao prepušta bez predavanja vlasništva.
Kontakt za plaćanje treba biti adresa koju neko u firmi čita. Obavijesti o isteku koje stižu na e-poštu bivšeg zaposlenog su najčešći razlog zbog kojeg domena istekne bez da iko primijeti.
Kako se domena prenosi
Domena se prenosi promjenom registranta: sporazumom dosadašnjeg i budućeg registranta, sporazumom iz medijacije ili odlukom suda. Promjena ne utiče na period zakupa.
Promjena registrara je druga stvar: domena ostaje vaša, samo je održava druga firma. Za to služi authinfo kod koji dobijate od trenutnog registrara.
Šezdeset dana nakon isteka
Zakup se plaća unaprijed na jednu do pet godina. Ako se ne produži, domena prolazi kroz tri faze.
Period mirovanja
Prvih trideset dana od isteka domena nije ugašena, ali se na njoj ne može ništa mijenjati dok se ne produži. Sajt i pošta mogu i dalje raditi, pa ovaj period lako prođe neprimijećen.
Karantin
Nakon mirovanja domena se deaktivira i ide u karantin koji traje najviše trideset dana. Sajt i pošta tada prestaju raditi. Domena se može vratiti produženjem zakupa uz plaćanje naknade za reaktivaciju.
Brisanje
Trideset dana nakon ulaska u karantin domena se briše i postaje slobodna. Od tog trenutka može je registrovati bilo ko, uključujući konkurenta ili nekoga ko preprodaje istekle domene. Novac za već plaćeni zakup se ne vraća kad se domena deaktivira.
Kako to spriječiti
Najsigurnije je zakupiti domenu na više godina i upisati kao kontakt za plaćanje adresu koju čita više ljudi, na primjer zajedničku adresu računovodstva. Datum isteka vrijedi upisati u kalendar firme, mjesec dana ranije, jer se na obavijesti e-poštom ne treba oslanjati.
Ako domenu održava agencija, dogovorite u ugovoru ko je zadužen za obnovu i šta se dešava s domenom kad saradnja prestane. Ta jedna rečenica u ugovoru štedi mnogo problema kasnije.
Domena, sajt i pošta nisu isto
Kad domena istekne, sve pada odjednom, i zato se lako pomiješa šta je šta.
- Domena je adresa. Zakupljujete je kod registra ili registrara.
- DNS su zapisi koji govore kuda adresa vodi: na koji server za sajt i na koji za poštu.
- Hosting je server na kojem sajt stoji, i najčešće je kod druge firme.
- Pošta na vašoj domeni radi preko posebnih zapisa i često kod trećeg pružaoca usluge.
Zato se domena i hosting mogu razdvojiti, i često je pametno da ih razdvojite. Domena na vašem imenu, kod registra ili registrara koji ne zavisi od agencije, znači da sajt možete preseliti bez da pitate ikoga za dozvolu. Domena nije jedino što treba ostati na vašem imenu kad se sajt završi; ostatak spiska je u vodiču o cijeni web stranice u BiH, a osnovni pojam objašnjava rječnik pod domena.
Domena je jedina adresa koju ne možete preseliti
Sajt se može napraviti ponovo, hosting promijeniti, a pošta preseliti kod drugog pružaoca. Domenu koja je jednom obrisana i registrovana na nekog drugog ne možete dobiti nazad samo zato što ste je godinama koristili.
Zato se isplati jednom sjesti i provjeriti tri stvari: na koga domena glasi, kada ističe i na čiju e-poštu stižu obavijesti. To traje deset minuta i ne košta ništa.
Ako je domena na tuđem imenu, prenesite je dok je odnos dobar. Ako ističe za nekoliko mjeseci, razmislite o zakupu na više godina. A ako obavijesti stižu nekome ko više ne radi u firmi, promijenite kontakt još danas, jer šezdeset dana prođe brže nego što se čini.
Česta pitanja