Noindex

Noindex je uputa u kodu stranice kojom tražite od pretraživača da stranicu pročita, ali je ne uvrsti u rezultate pretrage. Stranica i dalje radi, otvara se svakome ko zna adresu i ostaje dostupna s vašeg sajta; samo je nema u Googleu.

To je najpreciznija poluga koju imate nad tim šta se od vašeg sajta pojavljuje u pretrazi. Zato je i jedna od najopasnijih: ista oznaka koja uredno sakrije korpu zna, postavljena na pogrešno mjesto, sakriti cijeli sajt.

Kako izgleda i gdje stoji

Najčešći oblik je meta oznaka u zaglavlju stranice, jedan red koda koji robotu kaže da stranicu ne indeksira. U WordPressu se ne piše ručno nego se uključi u podešavanju SEO dodatka, najčešće kao kvačica uz pitanje treba li stranica biti u rezultatima.

Drugi oblik šalje server, kroz zaglavlje odgovora pod imenom X-Robots-Tag. Koristi se za datoteke koje nemaju zaglavlje u koje bi se oznaka upisala: PDF cjenovnike, slike, izvoze. Ako ne želite da vaš interni cjenovnik u PDF-u izađe u pretrazi, ovo je način.

Uz noindex se ponekad dodaje i nofollow, koji traži da se ne prate linkovi sa stranice. Za većinu upotreba to nije potrebno i često je pogrešno, jer linkovi sa skrivene stranice i dalje mogu voditi ka stranicama koje želite u pretrazi.

Noindex i robots.txt rade suprotne poslove

Ovo je najčešća zabuna u cijeloj temi i vrijedi je razdvojiti jasno.

Robots.txt upravlja čitanjem. Kaže robotu da određeni dio sajta ne otvara.

Noindex upravlja indeksacijom. Kaže robotu da stranicu smije otvoriti i pročitati, ali je ne smije prikazati.

Iz toga slijedi pravilo koje se krši redovno: stranica s noindexom se ne zabranjuje u robots.txt. Ako je zabranite, robot je nikad ne otvori, pa nikad ne vidi oznaku, pa ne zna da je ne smije prikazati. Kad na tu adresu vodi link s nekog drugog sajta, Google je prikaže u rezultatima bez opisa, s napomenom da sadržaj nije dostupan.

Kad želite da nešto nestane iz pretrage, pustite robota unutra i dajte mu oznaku. Kad želite da robot ne troši vrijeme na neki dio sajta koji ionako nije u pretrazi, koristite robots.txt.

Šta ima smisla sakriti

Pravilo je jednostavno: stranice koje posjetilac treba, a koje nikome ne bi bile korisne kao rezultat pretrage.

• Korpa i blagajna. Niko ne traži vašu praznu korpu.
• Stranica zahvale. Poslije slanja forme ili kupovine. Ako je u pretrazi, ljudi dolaze direktno na nju, a vaše mjerenje konverzija broji posjete koje nisu konverzije.
• Rezultati interne pretrage. Beskonačan broj gotovo praznih stranica.
• Profil i nalog kupca.
• Testne, privremene i stranice u izradi.
• Stranice oznaka i arhive po datumu na blogovima gdje ponavljaju isti sadržaj.
• Kombinacije filtera u trgovinama s velikim katalogom, osim onih nekoliko koje ljudi zaista traže.

Stranica zahvale zaslužuje posebnu napomenu. Kad nije sakrivena, dešava se da se pojavi u pretrazi, ljudi dolaze na nju bez da su išta poslali, a izvještaj pokazuje konverzije koje se nikad nisu desile.

Šta nikad ne treba sakriti

Stranice usluga i proizvoda, kategorije koje ljudi traže, tekstove koji donose promet, stranicu o firmi i kontakt. Zvuči očigledno, ali se dešava.

Najčešće kroz šablone. U sistemu za upravljanje sadržajem se jedna vrsta stranica označi kao skrivena, recimo sve kategorije, a u toj vrsti je i jedna koja je donosila polovinu prometa.

I kroz dodatke. Poneki dodatak za članstvo ili višejezičnost sam postavi noindex na dio stranica, bez ikakvog obavještenja.

Kad se cijeli sajt sakrije greškom

Ovo je najskuplja greška u temi i dešava se kod lansiranja.

Razvojna verzija sajta se namjerno skriva od pretrage, i to je ispravno. U WordPressu je to jedna kvačica u podešavanjima, kod drugih sistema slična postavka. Sajt se objavi, a postavka ostane uključena.

Promet ne padne istog dana. Pada postepeno, kako Google ponovo čita stranice i uklanja ih jednu po jednu, pa se uzrok rijetko poveže s danom objave. Otkrije se tek kad neko otvori Search Console i vidi da je broj indeksiranih stranica pao na nekoliko.

Prva provjera poslije svakog lansiranja i redizajna je zato ista: otvorite izvor naslovnice i dvije stranice usluga, potražite riječ noindex, i provjerite postavku u sistemu.

Noindex i canonical nisu isto

I jedno i drugo se koristi kad postoje stranice koje ne želite u rezultatima, pa se miješaju.

Canonical kaže da je stranica kopija neke druge i da se snaga prenese na tu drugu. Koristi se kad postoji više verzija istog sadržaja, recimo proizvod dostupan na dvije adrese.

Noindex kaže da stranica ne treba biti u rezultatima, bez ikakve veze s drugom stranicom.

Kombinovanje njih dvoje na istoj stranici šalje proturječne poruke. Jedna kaže prenesi snagu na drugu adresu, druga kaže ne indeksiraj, a Google tada bira sam. Za duplikate se koristi canonical, za stranice koje ne pripadaju pretrazi noindex.

Kako provjeriti šta je sakriveno

Spisak ne treba pogađati, jer postoji na dva mjesta i otvara se za nekoliko minuta.

Prvo u Search Consoleu, u izvještaju Pages, pod razlogom isključena oznakom noindex. Tu stoje sve adrese koje je Google pročitao i našao na njima oznaku. Spisak se pročita red po red, jer se greška obično krije u jednoj stranici među stotinu ispravnih.

Drugo na samoj stranici. Otvori se izvor stranice u pregledaču i potraži riječ noindex. Ako je nema u kodu, vrijedi provjeriti i zaglavlje odgovora servera, jer ga pojedini dodaci i podešavanja postavljaju tamo gdje ga u kodu ne vidite.

Za veće sajtove postoje alati koji prođu cijeli sajt i izvuku spisak svih stranica s oznakom. To je posao koji ima smisla ponoviti poslije svakog redizajna i poslije instaliranja dodatka koji dira pretragu.

Jedan dogovor štedi mnogo vremena: na jednom mjestu se zapiše koje vrste stranica su namjerno sakrivene i zašto. Kad se za godinu dana pojavi pitanje zašto neka kategorija nije u pretrazi, odgovor ne zavisi od nečijeg pamćenja.

Greške koje najčešće viđamo

Prva je sajt skriven poslije lansiranja, opisan gore.

Druga je noindex uz zabranu u robots.txt na istoj stranici.

Treća je stranica s noindexom u sitemapu. Search Console to prijavljuje kao grešku, a mapa gubi vjerodostojnost.

Četvrta je noindex kao zamjena za brisanje. Stari proizvodi i akcije ostaju godinama skriveni, a na njih i dalje vode linkovi. Kad stranici nema mjesta, najčešće je bolje preusmjeriti je na najbližu srodnu.

Peta je nofollow dodat uz noindex bez razloga, pa linkovi sa skrivene stranice prestanu voditi ikuda.

Šesta je nepoznavanje toga koje stranice su skrivene. Nakon nekoliko dodataka i promjena šablona niko ne zna tačno šta je sakriveno, a spisak stoji u izvještaju Pages i otvara se za minutu.

Lista za provjeru

• Stoji li noindex na ijednoj stranici koju želite u pretrazi, uključujući naslovnicu?
• Jesu li korpa, blagajna i stranica zahvale sakrivene?
• Nosi li ijedna stranica istovremeno noindex i zabranu u robots.txt?
• Ima li u sitemapu stranica s noindex oznakom?
• Je li poslije zadnjeg lansiranja provjerena postavka koja skriva sajt od pretraživača?
• Postavlja li ijedan dodatak noindex sam, bez vašeg znanja?
• Koristite li canonical za duplikate, a noindex za stranice koje ne pripadaju pretrazi?

Pojmovi koje ćete čuti uz noindex

• Indeksacija: upis stranice u Googleov indeks, koji noindex sprječava.
• Nofollow: uputa da se ne prate linkovi sa stranice.
• X-Robots-Tag: ista uputa poslana kroz zaglavlje servera, za datoteke bez zaglavlja.
• Meta robots: oznaka u zaglavlju stranice u kojoj stoji noindex.
• Uklanjanje URL-a: alat u Search Consoleu za privremeno skrivanje stranice u satima.
• Crawl budžet: vrijeme koje Google odvoji za sajt; noindex ga ne štedi, robots.txt da.