Priprema za štampu

Priprema za štampu je posljednji korak prije štampe, u kojem se fajl podesi tako da štamparija dobije tačne boje, dovoljnu rezoluciju i dodatak za rez, pa odštampano izgleda kao što je dogovoreno.

Dizajn koji izgleda savršeno na ekranu može se odštampati mutno, s bijelom linijom na ivici ili s upitnicima umjesto slova č i ć. Ništa od toga nije greška štamparije. Fajl joj je jednostavno poslan u obliku za ekran.

Ekran i papir ne vide iste boje

Ekran pravi boje svjetlom, u sistemu koji se zove RGB. Štamparska mašina ih pravi od četiri boje na papiru, u CMYK-u. CMYK ima manji raspon, pa neke jarke plave, zelene i narandžaste koje ekran lako pokaže na papiru ispadnu tamnije i tuplje.

Zato se dizajn za štampu radi u CMYK-u od početka, ili se bar pretvori i pregleda prije slanja. Iznenađenje se tako vidi na ekranu, prije nego što ode na hiljadu letaka.

Kad boja brenda mora biti uvijek ista, koristi se Pantone, posebna gotova boja koja se miješa unaprijed. Paleta boja firme zato obično ima zapisanu i CMYK i Pantone vrijednost, pored one za ekran.

Na boju utiče i papir. Premazani, sjajni papir drži boju živom, nepremazani je upija i čini tamnijom. Isti fajl na dva papira daje dva različita crvena.

Dodatak za rez i sigurna zona

Štampa se na većem tabaku, pa se reže. Nož nikad ne pogodi liniju do milimetra.

Ako pozadina ide do ivice, produži se preko linije reza, obično oko 3 mm. To je dodatak za rez, u štamparijama često bleed ili napust. Bez njega na ivici može ostati tanka bijela traka.

Isto vrijedi u suprotnom smjeru. Tekst i logo se drže nekoliko milimetara unutar linije reza, u sigurnoj zoni. Broj telefona koji stoji tik uz ivicu može biti odsječen do pola.

Rezolucija slika

Za letak, katalog ili vizitku slike trebaju oko 300 dpi u konačnoj veličini štampe. Za ceradu ili bilbord koji se gleda s ulice dovoljno je i manje, jer niko ne stoji na deset centimetara od njega.

Slika skinuta s Facebooka, sa sajta ili iz WhatsAppa gotovo nikad nema dovoljno piksela za štampu. Na ekranu izgleda dobro, na papiru mutno. Isto važi za logo u PNG-u: za štampu treba vektorska grafika, koja se može povećati bez gubitka.

Slova i sitni detalji

Pisma se u PDF-u ugrade ili pretvore u krivulje. Ako se to ne uradi, računar u štampariji zamijeni vaše pismo nekim svojim. Kod nas je to posebno opasno, jer naša slova mogu nestati ili se pretvoriti u upitnike. Tipografija koju ste birali danima tada ne stigne do papira.

Sitan crni tekst se štampa samo crnom bojom, bez mješavine s ostale tri. Kad se četiri boje za mali tekst ne poklope savršeno, slova dobiju mutne rubove u boji. Vrlo tanke linije i sitna slova na tamnoj pozadini isto su rizični, i vrijedi ih provjeriti na probnom otisku.

Fajl koji štamparija očekuje

Najčešće je to PDF, često po standardu PDF/X, s oznakama za rez i dodatkom za rez. Ipak, svaka štamparija ima svoja pravila: neke traže 2 mm dodatka, neke 5, neke posebne profile boja. Zato se njihova specifikacija traži prije izvoza.

Kod ambalaže uz to ide i šablon kutije ili etikete od štamparije, s linijama savijanja i isjecanja, na koji se dizajn postavlja.

Za veće naklade, ambalažu ili tačnu boju brenda traži se probni otisak. Na njemu se provjere boje, tekst i rez prije nego što se pusti cijela naklada.

Primjer iz prakse

Pekara iz Travnika naručuje pet hiljada letaka i ceradu za dostavno vozilo. Dizajn je rađen u alatu za društvene mreže, logo je preuzet s Facebook stranice, a crvena boja brenda je izabrana na ekranu.

Štamparija vrati fajl uz tri napomene. Logo je premalen za ceradu, pozadina nema dodatak za rez, a crvena u CMYK-u izlazi primjetno tamnija. Dizajner nađe vektorski logo iz prvobitnog paketa, pretvori dizajn u CMYK, doda 3 mm dodatka i odmakne broj telefona od ivice. Probni otisak na nepremazanom papiru pokaže da crvena i dalje ide u smeđe, pa se leci štampaju na premazanom papiru. Crvena se od tada vodi i kao Pantone vrijednost u knjizi standarda.

Kad ovo nije vaša briga

Ako dizajner isporučuje fajl spreman za štampu i sam komunicira sa štamparijom, vaš dio je da pročitate probni otisak: tekst, brojeve i cijene. Za pedeset vizitki iz kopirnice sitna odstupanja u boji rijetko nekome smetaju. Za ambalažu, veće naklade i sve što nosi boju brenda ovo postaje posao koji se ne preskače.

Greške koje najčešće viđamo

Najčešće je logo skinut sa sajta ili Facebooka, poslan za štampu cerade.

Česta je i pozadina do ivice bez dodatka za rez.

Viđamo i dizajn rađen u RGB-u, s jarkim bojama koje štampa ne može dati.

Tu su i slova koja nisu ugrađena, pa u štampariji nestanu č, ć, š, ž i đ.

Na kraju, tekst preblizu ivice, odsječen pri rezu.

Lista za provjeru

• Imate li specifikaciju štamparije prije izvoza?
• Je li dizajn u CMYK-u, i je li pregledan poslije pretvaranja?
• Imaju li slike oko 300 dpi u konačnoj veličini?
• Je li logo vektorski?
• Postoji li dodatak za rez i sigurna zona za tekst?
• Jesu li pisma ugrađena ili pretvorena u krivulje?
• Je li sitan crni tekst samo u crnoj boji?
• Treba li ovoj nakladi probni otisak?

Pojmovi koje ćete čuti uz pripremu za štampu

• CMYK: četiri štamparske boje, cijan, magenta, žuta i crna.
• Pantone: gotova, unaprijed miješana boja za tačan ton brenda.
• Bleed ili napust: dodatak za rez preko ivice dizajna.
• Oznake za rez: tanke linije koje pokazuju gdje nož siječe.
• Preflight: automatska provjera fajla prije štampe.
• Logo: element koji se na štampi najčešće pokaže u lošoj verziji.